IBN TEJMIJE I HADIS

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down

IBN TEJMIJE I HADIS

Komentar  Admin on Fri Oct 31, 2008 9:26 pm

Neki od sljedbenika Ibn Tejmijje su uvjerenja da je on bio lider u hadiskoj nauci, dok drugi, smatraju da je njegov metod u vrjednovanju hadisa bio neispravan i netacan govoreci: "Nije vodio racuna o prenosenju hadisa, bio je izuzetno nagao i brz, te je slijedio svoje strasti."
Sad, sta je od ovog istina?
Mi, necemo istinu traziti kod njegovih sljedbenika, niti kod njegovih poricatelja. Odgovor na ova pitanja cemo traziti u rijecima samog Ibn Tejmijje, zato sto se njegov odnos prema hadisu, veoma jasno moze uociti iz samom njegovog govora. Ovdje cemo navesti primjere iz njegovih djela koji se odnose na hadis.

Tewessul (Zagovaranje) Plemenitim Poslanikom u dovama

Od mnogih ashaba i tabi`ina prenose se hadisi koji se odnose na tewessul, odnosno, zagovaranje Poslanikom kod Uzvisenog Allaha, ciju je autenticnost potvrdio i sam Ibn Tejmijje. Kao npr. ovaj hadis: "Boze, obracam Ti se molbom, usmjeravajuci se Tebi našim Poslanikom, Poslanikom rahmeta. O Muhammede, ja se tobom obracam mome Gospodaru da mi udovolji potrebi".

Taberani navodi u "El-Mu'dzemu-s-sagir" od Ibn Emane ibn Sehla ibn Hunejfa, od njegovog amidze Osmana ibn Hunejfa, da se covjek zaputio Osmanu ibn Affanu, svojom potrebom, ali mu halifa Osman nije izišao u susret, niti je razmotrio njegov problem. Kad se susreo sa Ibn Hunejfom, pojadio mu se zbog toga (dakle, nakon smrti Muhammeda, a. s., i nakon hilafeta Ebu Bekra i Omera).

Osman bin Hunejf, poznati ashab, poznavalac vjere, rekao mu je:

"Uzmi abdest, otiđi u dzamiju i klanjaj dva rekata, poslije kojih ceš reci: 'Boze, obracam Ti se molbom, usmjeravajuci se Tebi našim Poslanikom, Poslanikom rahmeta. O Muhammede, ja se tobom obracam mome Gospodaru da mi udovolji potrebi'. "Spomeni svoju potrebu, da ja ne idem s tobom", dodao je.

Covjek je poslušao savjet Osmana ibn Hunejfa, a onda otišao halifi Osmanu ibn Affanu, na cijim vratima ga je docekao portir, koji ga je, uzevši za ruku, uveo kod halife, koji ga je ponudio da sjedne na šilte, a onda rekao: "Šta treba". Izlozio mu je svoju problem, koji mu je on odmah riješio.
Kad je covjek otišao od Osmana ibn Affana, susreo je Osmana ibn Hunejfa i rekao mu: "Allah te nagradio. Nije se ni osvrtao dok mu ti nisi rekao!" (misleci da je Osman ibn Hunejf govorio halifi za njega).

Osman ibn Hunejf mu je rekao: "Boga mi, nisam mu govorio, ali sam bio kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kad mu je došao slijepac, zaleci se na gubitak vida, na što mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Zar se neceš strpiti?' 'Allahov Poslanice, nemam nikoga da me vodi', rekao mu je on, na šta mu je Muhammed, a. s., rekao: 'Otiđi, uzmi abdest, a onda klanjaj dva rekata. Zatim se obrati Allahu, dz. š,, ovom dovom: 'Boze, obracam Ti se molbom, usmjeravajuci se Tebi našim Poslanikom, Poslanikom rahmeta. O Muhammede, ja se tobom obracam mome Gospodaru da mi udovolji potrebi'.

(Ibn Hunejf je rekao: 'Tako mi Allaha, nismo se još bili ni razišli kad je kod nas ušao covjek, koji izgledaše kao da nikad nije ni bio slijepac!"

Ovaj tekst ashaba Osmana ibn Hunejfa je potpuno jasan u pogledu valjanosti tevessula umrlim.
Vjerodostojnost ove predaje potvrdili su Bejheki, Munziri, Hejsemi, kako slijedi.

Valorizacija hadisa o slijepcu
Taberani kaze: "Ovaj hadis je sahi, navodeci da ga Osman ibn Omer navodi od Šu'beta.

Šejh Ibn Tejmijje (obratite paznju!) kaze: "Taberani je naveo hadis ekskluzivnom predajom. I uprkos nivou znanja kojeg je dostigao, nije bio upoznat sa predajom Revha ibn Ubade, ciji je lanac sahih, što pokazuje da ga ne prenosi samo Osmana ibn Omer od Šu'beta".

Kazemo: "Ako prihvatimo da ga jedino on prenosi od Šu'beta i ekskluzivnu predaju od Ebu Dza'fera posredstvom Ammare - pa, oni su sikka (pouzdani) kod svih hadiskih ucenjaka. Na taj nacin se anulira tagribul-hadis (tj., da se samo jednim prenosiocem veze za Poslanika, a. s., kakav je slucaj kod Tirmizija.

A koliko je sahih-hadisa koji su garib (tj., da ima samo jednog prenosioca od Muhammeda, a. s.), kao: "In-nemel ea'malu bin-nijjat", naprimjer, u kome se djelo veze za nijet.

Na taj nacin jasno se pokazuje da je hadis sahih po kriteriju Buharije i Muslima. I pored toga, neki, u cijim srcima lebde posebne nakane, naglašavaju da je lanac prenosilaca ovog hadisa kod Tirmizija daif, pod izgovorom da se u lancu nalazi jedna nepoznata osoba.

Pravilo je kod hadiskih strucnjaka da neki od prenosilaca - ako je nepoznat kod jednog, a poznat kod drugog - prednost ima onaj kod koga je poznat. Onaj koji potvrđuje ima prednost nad onim koji nijece (el-musbit mukaddem alen-nafi'); tako smatra sva uleme, narocito hadiska.

Za ovaj hadis Tirmizi kaze: "Hadis hasen, sahih garib", (tj. s jednog aspekta sahih, a sa drugog hasen, ekskluzivnom predajom) i nije poznat osim s ovog aspekta iz hadisa Ebu Dza'fera". "On nije Hatmi", kaze on.

To znaci da se prenosioci ovog hadisa, uprkos nepoznavanja (medzhulijjet) Ebu Dza'fera, iskazanog od strane Tirmizija, prihvataju do stepena sahih i hasen, sa dva aspekta.

Muhaddisi (strucnjaci za hadis), koji su prethodili Tirmiziju, potvrdili su da je Ebu Dza'fer - taj nepoznati prenosilac kod Tirmizija - ustvari Hatmi.

Admin
Admin

Broj komentara : 72
Join date : 2008-10-30

Vidi profil korisnika http://ehlibejt.forumotion.com

Na vrh Go down

Re: IBN TEJMIJE I HADIS

Komentar  Admin on Fri Oct 31, 2008 9:27 pm

Ibn ebu Hejseme kaze:
"Ime ovog Ebu Dza'fera, o kome je govorio Hammad ibn Seleme, jest: Umejr ibn Jezid; on je Ebu Dza'fer, od kojeg navodi Šu'be. Zatim je naveo hadis putem (an tarik) Osmana od Šu'beta, od Ebu Dza'fera".

U "Ta'rifu-t-tehzibu" hafiza Ibn Hadzera stoji da je to Hatmi i da je pouzdan (sadduk). U "Isti'abu" Ibn Abdulberra također stoji da je to Hatmi. Zatim, hadis prenosi Bejheki putem Hakima, potvrđujuci ga i prihvatajuci njegovu vjerodostojnost. Navodi ga i Hakim predajom po Buharijinom i Muslimovom kriteriju. Potvrdio ga je i hafiz Zehebi. Na njega se poziva Ševkani.

Njih dvojica! Ko su samo njih dvojica!?

To znaci da je lanac prenosilaca poznat kod strucnjaka, velikana hadisa, kao što su Zehebi (kako je samo imao strog kriterij!), Ibn Hadzer (kako je samo trazio preciznost i tacnost!), Bejheki, Taberani, Ibn Abdulberr, Ševkani, cak i Ibn Tejmijje!

Ovaj hadis navode Buhari u "Tarihu-l-kebiru" i Ibn Madze u "Sunenu", potvrđujuci njegovu vjerodostojnost, Nesai u "Amelu-l-jevmi ve-l-lejla", Ebu Nu'ajm u "Ma'rifetu-s-sahabe", Bejheki u "Delailu-n-nubuvve", Munziri u "Tergibu", Hejsemi u "Medzmeu-z-zevaidu", Taberani u "Kebiru", Ibn Huzejme u "Sahihu" i drugi. Njegovu vjerodostojnost potvrdilo je oko petnaest hafiza.

Tako ovaj hadis, koji je vjerodostojan po Buharijinom i Muslimovom kriteriju, izbija adute onima koji ga napadaju i kude.

Stoga je tevessul dozvoljen zivim i umrlim racionalno, tradicionalno, i osjecajno. Postoji i širina, pa ko hoce neka ga prakticira, a ko nece - neka ga ne prakticira, ali bez širenja smutnje i proglašavanja grješnikom nekoga nakon svega predocenog.

Sve ovo nije dovoljno Ibn Tejmijji, pa na pocetku knjige Ettewessul we Al Wesile kaze: "Cak ni jedna osoba od ashaba i tabi`ina, ili drugih muslimana, poslije preseljenja Poslanikovog, nisu trazili ni sefa`at niti nesto drugo od Poslanika, niti je ijedan od imama mezheba u svojoj knjizi prenio bilo sta u vezi sa ovim." (Ibn Taimiyyah, Al-Tawasil wa Al-Wasila str. 18 i str.105-106)

Zijaret Poslanikovom kaburu i kaburovima Allahovih dobrih robova
U vezi sa zijaretom Poslanikovog (s) mezara, te mezarja Allahovih poslanika i dobrih robova, kaze: "Nema ni jedan sahih hadis koji govori o zijaretu Poslanikovom mezaru kao ni mezaru Hz. Ibrahima a.s." (Ibn Taimiyyah, Kitab Al-Ziyara, str. 12-13)

Na drugom mjestu u ovoj knjizi kaze: "Mnogobrojni hadisi koji se prenose u vezi sa zijaretom Poslanikovog (s) mezara, sa stanovista seneda (lanca prenosilaca) su dai`if (slabi), i ne samo to, nego su i apokrifni. Imami mezheba i prenosioci hadisa nisu prenijeli ni jedan hadis u vezi sa ovim.” (Ibid., str. 22, 3

I pored toga sto je te hadise drzao slabim, Ibn Tejmijje u svom Sunnenu prenosi sahih hadis od Ibn Madze I Dare Qutnija u kojem Poslanik (s) kaze: "Ko me posjeti poslije moje smrti kao da me je posjetio dok sam bio ziv."
Poslije prenosenja ovog hadisa, Ibn Tejmije izrazava sumnju u njegovu vjerodostojnost, zatim ga porice, iako su preneseni od velikana ehli sunneta kakvi su Ibn Madze I Darequtni te kaze: "Ovakvi hadisi od imama mezheba i sljedbenika sunneta nisu preneseni."

Admin
Admin

Broj komentara : 72
Join date : 2008-10-30

Vidi profil korisnika http://ehlibejt.forumotion.com

Na vrh Go down

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh


 
Permissions in this forum:
Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu